Imate pitanja koja ste nam oduvijek htjeli postaviti? Možda ćete upravo ovdje pronaći svoje odgovore.
Ako ne, slobodno nas kontaktirajte. Radujemo se tome!
https://www.frosch-ekoproizvodi.me/hr/
https://www.facebook.com/froschhrvatska/
https://www.instagram.com/frosch_hrv/
Preko linka u produžetku možete naći više o našim inicijativama o održivosti.
https://frosch.de/Nachhaltigkeit/index-2.html
Što znači “eko kvaliteta”?
Za nas “eko kvaliteta” ne stoji samo za sastav proizvoda već i pakiranje, proizvodne procese i još mnogo toga. Detalje možete pročitati u našoj Eko-kvaliteti u 9 aspekata.
Da li su Frosch proizvodi veganski?
Da, Frosch formule su oduvijek bile bez sastojaka životinjskog podrijetla i stoga su veganske.
Da li su Frosch proizvodi testirani na životinjama?
Jako nam je stalo do dobrobiti životinja te iz toga razloga Frosch proizvodi su oduvijek bili izrađivani bez sastojaka životinjskog podrijetla. Dodatno, naši Frosch proizvodi nikad nisu bili testirani na životinjama u prošlosti te nisu niti sada. Strogo smo protiv testiranja na životinjama! Nastavno na to nismo proveli nikakva ispitivanja na životinjama niti smo ugovorili treću stranu da odradi testiranje na životinjama. Inače, testiranje na životinjama zabranjeno je u razvoju deterđenata za pranje i čišćenja u Njemačkoj od 1998. (§ 7a (4) TierSchG). EU kozmetički propis iz 2013. zabranjuje testiranje kozmetičkih proizvoda na životinjima.
Znamo da su svi sastojci za deterdžente za pranje rublja i proizvode za čišćenje možda bili testirani na životinjama u nekom trenutku. Međutim, mi te sirovine ne proizvodimo sami već ih nabavljamo od nekoliko različitih dobavljača. Zakonodavstvo EU (regulacija REACH) obvezuje te dobavljače da jednom testiraju sirovine prije nego što se stave na tržište kako bi dokazali da nisu štetni za ljudski život i okoliš. Nitko – ni mi, naši dobavljači ili drugi proizvođači sredstava za čišćenje i kozmetike – ne možemo zaobići ove testove. Zbog toga ne možemo isključiti mogućnost da pažljivo odabrane sirovine koje su ekološki i kožno pogodne koje koristimo bile testirane na životinjama u prošlosti! Međutim, možemo uvjeriti naše kupce da naši Frosch proizvodi nikada nisu testirani na životinjama! Osim toga, ne izvozimo nijedan od naših proizvoda u zemlje čiji zakoni zahtijevaju testiranje na životinjama za odobrenje proizvoda.
Ne. Niti jedan Frosh proizvod ne koristi mikroplastiku. Cijela paleta proizvoda razvija svoj puni efekt čišćenja i njege bez mikroplastike (primarno mikroplastike) i tako štiti rijeke i oceane.
Mikroplastiku ne treba miješati sa sintetičkim polimerima. Spomenuti materijali su topljivi u vodi koji se apsorbiraju u postrojenjima za pročišćavanje vode, tako da ne predstavljaju opasnost za vodene tokove. Takvi sintetski polimeri koriste se u Frosch deterdžentima, na primjer, u obliku inhibitora prijenosa boje PVP (polivinilpirolidon), koji štiti boje od blijeđenja. Trenutno ne postoji alternativa na biljnoj bazi.
Od početka koristimo površinski aktivne tvari na biljnoj bazi umjesto površinski aktivnih tvari na bazi nafte. Površinski aktivne tvari na biljnoj bazi se dijelom sastoje od kokosovog ulja i palminog ulja iz održivog uzgoja, ali sve više od europskih biljnih ulja.
Točnije, ne koristimo palmino ulje, nego ulje palminog sjemena koje je otpadni proizvod palminog ulja. Ono dolazi iz zadnjeg prešanja i ne može se koristiti za namirnice. Iz ovog ulja palminog sjemene proizvode se površinski aktivne tvari (aktivne tvari za pranje).
Međutim, ne vidimo ovo kao konačno rješenje i nastavljamo naše godine istraživanja alternativnih sirovinskih resursa iz biljaka. Uključuju površinski aktivne tvari i sapune iz Europe (npr. na bazi maslina, uljane repice, suncokreta i lanenog sjemena) koji na kraju ulaze u naše proizvode. Zamjena sustava sapuna i površinski aktivnih tvari iz dana u dan nije tako jednostavna kao što zvuči jer materijali imaju značajan utjecaj na performanse proizvoda, stabilnost formule, boje i mirise.
Zašto Frosch za svoje pakiranje koristi plastiku?
Plastika je vrijedan materijal koji nudi mnoge prednosti. Krajni cilj je da se plastika stavi u zatvoreni ciklus i da je se reciklira kako se okoliš ne bi još više opterećivao.
Zato je naš moto: PONOVNA UPOTREBA – SMANJENJE – RECIKLIRAJ. (En. 3R Reduce-Reuse Recycle)
PONOVNA UPOTREBA: Naše boce proizvodimo od 100% rabljene plastike i godinama promoviramo vrećice za ponovno punjenje kako bi se naše boce mogle puniti uvijek iznova. SMANJENJE: Naše vrećice za ponovno punjenje štede do 70% materijala za pakiranje u usporedbi s bocom koja drži istu količinu proizvoda. RECIKLIRAJ: Naše boce držimo u zatvorenom krugu reciklažnog ciklusa.
Frosch PET (polietilentereftalat) boce izrađene su od 100% iskorištene plastike. Trenutno 50 % recikliranog materijala (rabljene plastike) dolazi iz prikupljanja za polog, a 50% iz sustava Žute vrećice / Žute kante.
Naše Frosch Senses HDPE (polietilen visoke gustoće) boce sa gelom za tuširanje sastoje se od 100% iskorištene plastike iz sustava prikupljanja Žute vrećice/ Žute kante. Prvi u svijetu u kozmetici.
Staklena ambalaža nije idealna za deterdžente za pranje rublja i proizvode za čišćenje jer se staklo lako lomi. Zato industrija proizvoda za čišćenje koristi stabilnu plastičnu ambalažu. Ali to nije jedini razlog. Staklo je puno teže od plastike. Za pakiranje jedne litre tekućine potrebno je oko 500 grama stakla, ali samo 35 grama plastike. To znači više emisije CO2 u proizvodnji i transportu jednokratnih staklenih boca, a time i očito lošiju procjenu životnog ciklusa (LCA). Godine 2010. Institut für Energie- und Umweltforschung Heidelberg (ifeu) ispitao je i usporedio LCA različitih vrsta boca. Istraživači su zaključili da staklene boce za višekratnu upotrebu nisu ekološki najispravnija varijanta. U određenim okolnostima nisu pronađene jasne ekološke prednosti ili nedostaci u usporedbi staklenih boca za polaganje i PET boca za jednokratnu upotrebu. Kako bi se postigli dobri rezultati slični staklenoj boci, PET boca mora a) biti vrlo lagana i b) biti izrađena od relativno visokog udjela recikliranih materijala. Reciklirane PET boce iz Froscha zadovoljavaju ova dva zahtjeva.
Višelitarska punionica može biti nesanitarna. Postoji ozbiljna opasnost da bakterije zagade proizvod za čišćenje u stanici. Zatim potrošač odvlači bakteriju u svoj dom, gdje se može širiti po kuhinji i na posuđe. Kontaminacija se može spriječiti samo dodavanjem velikih količina konzervansa u formule proizvoda u punionici. Kod Froscha se to tako ne želi raditi. Koristimo potpuno demineraliziranu vodu koju dobivamo iz vlastitih postrojenja za pročišćavanje vode. To nam omogućuje da svedemo konzervanse u našim formulama na minimum.
Zatim, tu je i pitanje deklaracije. Kao proizvođač deterdženata za pranje rublja i sredstava za čišćenje, moramo se pridržavati propisa EU o deterdžentima koji zahtijevaju da pružimo detaljne informacije o sadržaju svakog proizvoda. To je dobra stvar jer tada potrošači znaju koje su tvari u boci. Međutim, na punionici bi potrošač u bocu mogao staviti sredstvo za čišćenje koje se razlikuje od izvornog proizvoda. U tom slučaju podaci o proizvodu više ne odgovaraju sadržaju boce.
Povrh toga, trgovac bi mogao opskrbljivati punionice sa samo jednom robnom markom i najviše tri ili četiri proizvoda. Međutim, potrebno nam je rješenje za cijeli naš asortiman proizvoda, a ne samo za nekoliko odabranih artikala. Rješenje smo pronašli u korištenju ambalaže od 100% iskorištene plastike i u pakiranju za ponovno punjenje. Uz pakete za ponovno punjenje, boca se može puniti iznova i iznova – tako da praktički imate svoju malu punionicu kod kuće.
Uvođenje depozitnog sustava za sredstva za čišćenje mora biti regulirano zakonom i uključena cijela industrija i trgovci. Morao bi se uvesti potpuno novi sustav. Iz higijenskih razloga, ambalaža za hranu i piće ne može se skupljati zajedno s ambalažom za sredstva za čišćenje. Troškovi odvojenog rukovanja bili bi vrlo visoki jer bi se morao nabaviti određeni broj uređaja i stvoriti dovoljno prostora za pohranu.
Mi proizvođači također bismo morali kupiti nove strojeve za sortiranje, pregled, pranje i ponovno punjenje. Plastične boce trebale bi imati veću debljinu kako bi se mogle puniti 10 do 15 puta; i kape bi se morale redizajnirati. Ukratko rečeno, analiza isplativosti pokazala je da depozitni sustav za čišćenje proizvoda nije ni ekološki ni ekonomski isplativ, pogotovo zato što naša Inicijativa za reciklažu već koristi sustav zatvorene petlje koji su stvorili Dualni sustavi. Nadalje, kada se plastični otpad iz žute vrećice preradi, ambalaža iz prehrambenog sektora se reciklira.
